Sfinga - fantastično biće

Sfinga – fantastično biće

Sfinga – fantastično biće – u podnožju Keopsove piramide, izuzetno uzbuđenje za posetioce. Dočekuje ih “fantastično biće” – kolosalna figura- ogromna sfinga, lik prepoznatljiv sa mnogih naslovnih strana knjiga i razglednica koje nose pečat Egipta. Najtajanstvenija svetska skulptura, isklesana u “živoj steni”. Duga je 73,5 metara, visoka 20 metara, uz neobičan (božanski) spoj tela lava i glave faraona, sa zmijom kobrom na vrhu. Savršeno se uklapa u ambijent piramide na platou Gize.

Sfinga je deo širokog zagrobnog kompleksa, u kome su sveštenici, tokom 70 dana, uz poseban ritual, ali i zahvaljujući izuzetnom poznavanju anatomije ljudskog organizma, pripremili telo umrlog faraona za zagrobni život. Mozak su vadili posebnim kukama kroz nosne šupljine. Izdvajali su trbušne organe (sem srca, koje je pratilo telo), i čuvali ih u posebnim urnama. Telo faraona ispirali su u vodi Nila i zalivali solju i mnogobrojnim ekstratima i mirisnim travama, da bi, kada proces mumificiranja bude okončan( savladali su ga do savršenstva), bilo obavijeno lanenim krpama dužine oko 150 metara. Zatim su telo smeštali u odgovarajući sarkofag, ovaj u veći, i još veći (svi ukrašeni zlatomi dragim kamenjem), i po odgovarajućem ritualu, odnosili ga u pogrebnu odaju, u koju je unošeno i faraonovo blago, hrana, posuđe, odeća, i sve ono što će mu biti “potrebno” u novom životu.

Zagrobni kompleks obuhvata tzv. Dolinski hram sa hipostilnom salom, procesualni put, galeriju (za otvaranje usta) i pogrebnu sobu.

Od tri sfinge, opstala je samo jedna. Dve su, verovatno, odnele vode Nila, jer su nekad bile na samoj obali reke, kao čuvari zagrobnog kompleksa. Ostala je sfinga sa oštećenim nosem i različitim teorijama o tome kako je do oštećenja došlo. Najuverljivije deluje verzija da su ključnu ulogu odigrale temperaturne razlike: vreli dani i hladne noći i skupljanje odnosno širenje krečnjačkih sastojaka navlaženom rosom.

Naravno, postoje i druge teorije i verzije, pa čak i naučni radovi ozbiljnih istraživanja, s kojima se nastupa i na aktuelnim međunarodnim skupovima, što, sem ostalog, svedoči o tome koliko je savremena misao zaokupljena egipatskom prošlošću.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

5 × 3 =