Osmanlijski period

Osmanlijski period

Napoleon u Egiptu
Napoleon u Egiptu

Osmanlijski period je u znaku turskih sultana, koji od Egipćana naplaćuju samo godišnji danak, a memlučka vojna organizacija nije do kraja ukinuta. Tada započinje Napoleonov pohod, koji je bez većeg otpora zauzeo Aleksandriju (1798.), da bi dvadesetak dana kasnije, nakon pobede kod Hebreisa i piramida umarširao u glavni grad Egipta. Ubrzo je usledio narodni ustanak, koji je ugušen, ali su Francuzi pod pritiskom Velike Britanije i Turske primorani da se povuku.

Porta je 1805. postavila za namesnika Egipta Muhamed Alija. On se oslobodio Memluka ubistvom njihovih begova, koje je namamio u kairsku citadelu radi navodnog primirja (od 480 memlučkih vođa samo jedan je uspeo da se spase). Time je postao neprikosnoveni gospodar Egipta, iako je formalno priznavao turskog sultana. Rasformirao je buntovne albanske i turske trupe, zamenjujući ih seljacima (felasi), koje je dobro opremio i obučio. Fermanom iz 1841. Muhamed Aliju je priznato nasledno pravo namesništva u Egiptu, Sudanu, Sinaju i delu Arabije, time i suverenitet zemlje. On je konfiskovao imovinu verskih zadužbina, feudalnih dobara i drugih koji nisu mogli da dokažu da je zakonito poseduju, postavši njen najveći vlasnik. Trošio je ogromna sredstva na raskoš, monumentalne građevine, administraciju i vojsku, sprovodeći reform po evropskim uzorima.

Leseps
Leseps

Njegovi sledbenici, posebno Said-paša, poboljšao je položaj seljaštva, a u istoriju Egipta će ući po koncesijama koje je dao francuskom inženjeru Lesepsu za probijanje Sueckog kanala 1854. godine. Taj svetski značajan poduhvat završen je nakon petnaest godina 1869., za vreme vladavine njegovog naslednika Ismail-paše.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

eighteen − eight =